Studije


 Osnovne informacije o studijskim programima

 

Na Fakultetu za menadžment nastava se realizuje na Osnovnim i Master akademskim studijama. Na Osnovnim akademskim studijama realizuju se tri studijska programa i to: Menadžment, Menadžment u medijima i Poslovna informatika u trajanju od tri godine odnosno šest semestara. 

 

Studijski program Menadžment je koncipiran tako da budućim menadžerima obezbeđuje sticanje kompetencija u oblastima  planiranja, organizovanja, vođenja, nadzora i upravljanja delovima (funkcijama) preduzeća i preduzećima u celini, dakle kompetencija koje će popuniti veliku prazninu u obrazovnim profilima koji nedostaju organizacijama u svim područjima delatnosti srpske privrede i društva i čiji nedostatak je jedan od osnovnih uzroka niske efektivnosti i efikasnosti tih organizacija. Iz navedenih razloga se izvlače osnovni elementi društvene opravdanosti i korisnosti ovog programa i njegove perspektive. Fakultet za menadžment je definisao osnovne zadatke i ciljeve radi obrazovanja visoko kompetentnih kadrova iz oblasti organizacije i upravljanja.

Svrha studijskog programa je i obezbeđivanje kompetencija potrebnih za sledeće profesije:  menadžer u oblasti operativnog upravljanja organizacijama različitih delatnosti, menadžer u privrednim i neprivrednim organizacijama, menadžer u oblasti ljudskih resursa, menadžer u oblasti upravljanja proizvodnjom i razvojem preduzeća. Znanja se stiču iz oblasti  menadžmenta i informatike, što omogućava da budući  menadžeri budu uspešni u svom poslu i da razvijaju menadžerske sposobnosti u oblasti odlučivanja i rešavanja problema u organizacijama.

 

Studijski program Menadžment u medijima  je koncipiran tako da pored osnovnih znanja iz menadžmenta studenti stiču i specifična znanja o poslovanju medija, organizaciji medijskih preduzeća, kreiranju, proizvodnji i plasiranju medijskih sadržaja.

Nastava je interaktivna, izvodi se najsavremenijim metodama u medijskim i računarskim laboratorijama. Društvena opravdanost studiranja menadžmenta u medijima prepoznaje se u širenju kulture upravljanja i rukovođenja u medijskim organizacijama, medijske kulture i informacione kulture. Kreativne medijske industrije doprinose razvoju ekonomije zasnovane na znanju, podstiču inovacione aktivnosti, imaju veliki potencijal za generisanje novih radnih mesta, a svetski trendovi pokazuju da kreativne medijske industrije uzimaju blizu 60% ukupnog svetskog tržišta (preuzeto iz istraživanja Marcus, C. [2005] „Future of Creative Industries-Implications for Research Policy“ EU komisija). Informaciono-komunikaciono društvo je društvo u kojem se naglasak stavlja na implikacije IKT na usluge za krajnjeg korisnika, u čemu mediji posreduju i pojavljuju se kao jedan od odlučujućih faktora konkurentske prednosti.

Studijski program Menadžment u medijima je usklađen sa svetskim savremenim tokovima medijske struke, kao i sa savremenim tendencijama u okviru komunikacionih procesa, te je kao takav uporediv sa sličnim obrazovnim institucijama u svetu i u Evropi.

 

Studijski program Menadžment u informatici predstavlja interdisciplinarne osnovne akademske studije. Interdisciplinarnost se ogleda u tome što su studije sačinjene od disciplina menadžerskog i od disciplina informatičkog profila. Akademski naziv koji se stiče završetkom ovog programa je Menadžer informatike. Nastava na studijskom programu se organizuje izvođenjem predavanja, vežbi i putem obavljanja stručne prakse studenata. Vežbe se izvode u malim grupama, u računarskim laboratorijama. U okviru seminarskih radova, a u skladu sa predviđenim nastavnim planovima i programima, studenti samostalno, timski i uz pomoć mentora, teorijski ili empirijski istražuju i obrađuju određene informatičke probleme.U izvođenju teorijske i praktične nastave zastupljene su sve savremene nastavne metode, koristi se savremena hardveska i softverska oprema.

Svrha studijskog programa Menadžment u informatici je obrazovanje studenata i obezbeđivanje potrebnih kompetencija za sledeće profesije:

 

1. rukovodilac računskog centra (IT sektora, službe i sl.)

2. sistem analitičar (projektant IS)

3. projektant i administrator baza podataka

4. projektant i administrator računarskih mreža

5. menadžer za IT bezbednost

6. programer – razvoj aplikativnog softvera

 

U okviru Master akademskih  studija realizuje se studijski program – Menadžment u trajanju od jedne godine odnosno dva semestra. 

 

Na svim studijskim programima  propisani su izborni i obavezni predmeti kao i preduslovi koje student mora da ispuni da bi upisao neki od tih predmeta. Student na taj način samostalno odlučuje kada će i koje predmete da pohađa. Propisan je način ocenjivanja koji podrazumeva skupljanje poena tokom trajanja celog kursa/predmeta, a ne vezuje se samo za završni ispit. Uspešnost studenta se prati kontinuirano tokom nastave i izražava poenima. Ispunjenjem predispitnih obaveza (kolokvijumi, testovi, seminarski radovi i dr.) i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena. Utvrđena je srazmera poena stečenih u predispitnim obavezama i na završnom ispitu za svaki predmet. Predispitne obaveze učestvuju najviše sa 70 poena. Statutom visokoškolske institucije se precizira odnos broja osvojenih poena i dobijene ocene:

 

Ocena 5 – do 50 poena

Ocena 6 – od 51 do 60 poena           

Ocena 7 – od 61 do 70 poena

Ocena 8 – od 71 do 80 poena 

Ocena 9 – od 81 do 90 poena 

Ocena 10 – od 91 do 100 poena 

 

Svaki predmet pojedinačno nosi odrđeni broj ESPB bodova utvrđen na osnovu ukupnog godišnjeg fonda časova predavanja i vežbi, praktičnog rada, broja seminarskih radova, kolokvijuma kao i vremena potrebnog za pripremu kod kuće. Na broj sakupljenih bodova i konačnu ocenu utiču:

a)      aktivnost na vežbama i predavanjima (procena koliko je student usvojio znanja i stavove neophodne da bi po završetku studija stekao i kasnije zadržao globalnu konkurentnost u usvajanju i primeni znanja); procena znanja se vrši na osnovu njegovog učešća u diskusiji na predavanjima i vežbama, na osnovu evidencije o prisutnosti i na osnovu izrade praktičnih zadataka;

b)      rezultati sa kolokvijuma (procena o ostvarenom relativnom napretku i trenutnom nivou znanja u usvajanju potrebnih novih znanja, stavova i veština; od studenata se ne očekuje reprodukovanje činjenica, nego kreiranje novog znanja i zauzimanje stavova o određenim problemima);

c)       izrada seminarskog rada ili projekta (procena o ostvarenom relativnom napretku i trenutnom nivou studenta u usvajanju potrebnih novih znanja, stavova i veština na osnovu prezentacije i odbrane seminarskog rada ili projekta; procena sposobnosti da prepozna problem i predloži način rešavanja).


Kontrola kvaliteta studijskih  programa sprovodi se redovnim praćenjem: realizacije Plana rada na predmetima, kvaliteta rada nastavnika, kvaliteta ocenjivanja i udžbenika, prema usvojenim standardima, procedurama i postupcima.

Usvojene procedure i postupci obezbeđuju kontinuitet kontrole kvaliteta studijskog programa. Postupak samovrednovanja Komisija za obezbeđenje kvaliteta i samovrednovanje sprovodi najmanje jednom u tri godine.

Aktivna uloga studenata u unapređenju kvaliteta obezbeđuje se pribavljanjem njihovih stavova i mišljenja putem anketa i učešćem u radu organa Fakulteta.

Kontinuirano osavremenjavanje studijskog programa vrši se na osnovu rezultata kontrole kvaliteta, povratnih informacija i poređenjem sa studijskim programima relevantnih stranih visokoškolskih ustanova.